Ograničenost naftnih i plinskih izvora, stalno povećanje njihove cijene, te njihov štetni utjecaj na prirodu navodi nas na razmišljanje o drugim izvorima energije među kojima električna energija zauzima visoku poziciju.

U zapadnoj Europi sve se više upotrebljava električna energija u grijanju, a kao takvo Mramoterm grijanje je jednostavan primjer ekološki i ekonomski najprihvatljivijeg grijanja s osiguranim snabdjevanjem za budućnost.

Usporedbom omjera emisije štetnih sastojaka između klasičnog sustava grijanja u odnosu na grijanje Mramoterm pločama, dolazimo do upečatljivih rezultata.

Pogledajmo primjer:

Obiteljska kuća od 100 m² korisne površine troši oko 3000 kg ekvivalentnog koksa godišnje za grijanje.
Iz jednog energetskog izvještaja odgovarajuće državne komisije, procjenjuje se ukupna emisija ugljičnog monoksida, sumpor dioksida, ugljikovodika, dušika i prašine na cca 700 kg godišnje.

Ista kuća će pak uz Mramoterm grijanje potrošiti cca 7200 kWh električne energije godišnje, a od proizvodnje iste nastati će samo cca 7 kg štetnih tvari, što je 100 puta manje nego u navedenom primjeru.

U usporedbi s ostalim zemljama, Hrvatska zauzima gledajući korištenje električne energije za grijanje skromno mjesto.

Uspoređujući s ostalim zemljama vidimo da je u Engleskoj 18 %, Francuskoj 33 %, Finskoj 32 %, Švedskoj 36 % i Norveškoj 60 % svih stanova grijano električnom energijom. Prognoza je da će u bliskoj budućnosti u Francuskoj taj postatak biti 50 %, a u Finskoj i Švedskoj čak 100 %.

Ovi podaci navode nas na razmišljanje o većoj mogućnosti instaliranja Mramoterm grijanja. Sve navedeno govori da kupnja proizvoda, a naročito onih među kojima živimo ne bi smjela biti hir i razmetanje, već odgovoran postupak, ponajprije spram samog sebe.